Zagađenje vazduha u Novom Pazaru dostiglo je alarmantan nivo, uz seriju dana kada su koncentracije štetnih PM čestica bile višestruko iznad preporuka zdravstvenih institucija. Specijalistkinja higijene iz Zavoda za javno zdravlje, dr Selma Bihorac, upozorava da ovakvo stanje predstavlja ozbiljnu prijetnju po zdravlje građana i apeluje da se, kad god je moguće, ostane u zatvorenom prostoru. Posebno se izdvajaju jutarnji i večernji sati, kada je vazduh često najzagađeniji.
Prema podacima koje je dr Selma Bihorac iznijela u emisiji „Zeleni minuti“, u posljednjih mjesec dana u Novom Pazaru zabilježeno je čak 21 dan sa povećanim vrijednostima štetnih čestica u vazduhu. U tom periodu bilo je 20 dana sa veoma zagađenim ili zagađenim vazduhom, jedan dan sa izuzetno zagađenim vazduhom, dok je svega devet dana vazduh bio umerenog kvaliteta. Ovakav obrazac, prema riječima stručnjaka, ukazuje na kontinuiranu, a ne povremenu epizodu zagađenja.
Mjerenja pokazuju da koncentracije PM2,5 i PM10 čestica često prelaze evropske i domaće standarde za kvalitet vazduha, pri čemu su vrijednosti PM2,5 čestica u jutarnjim satima dostizale četiri do šest puta više od maksimalno dozvoljenih granica Evropske unije, a u odnosu na preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i do šest do devet puta više. Dr Bihorac objašnjava da su PM10 čestice krupnije i da ih organizam može djelimično izbaciti refleksom kijanja i kašljanja, dok su PM2,5 čestice znatno sitnije, duže lebde u vazduhu i mogu doprijeti do najdubljih dijelova pluća, pa čak i u krvotok. Zbog dugotrajnog izlaganja ovakvom zagađenju povećava se rizik od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, pogoršanja astme, bronhitisa i drugih hroničnih stanja.
Stručne službe zato savjetuju građanima da u periodima najvećeg zagađenja, naročito u večernjim i ranim jutarnjim satima, izbjegavaju nepotrebne boravke na otvorenom, posebno fizičke aktivnosti poput trčanja ili sporta na otvorenom. Preporučuje se da se prozori drže zatvorenim kada su vrijednosti zagađujućih čestica najviše, da se koriste prečišćivači vazduha u zatvorenim prostorima ako je to izvodljivo, te da se posebno zaštite osjetljive grupe – djeca, trudnice, stariji i osobe sa hroničnim oboljenjima srca i pluća. Građanima se skreće pažnja da prate izvještaje lokalnih medija i platformi koje objavljuju realne podatke o kvalitetu vazduha, kako bi mogli da planiraju svakodnevne aktivnosti u skladu sa rizicima.
Novi Pazar se godinama suočava sa problemom zagađenja vazduha tokom zimskih mjeseci, kada kombinacija intenzivnog individualnog ložišta, saobraćaja i nepovoljnih meteoroloških uslova dovodi do nakupljanja smoga u kotlini. Lokalni mediji i regionalni portali, uključujući Sandžak Press, Radio Sto plus i druge, u više navrata su izvještavali o epizodama ekstremnog zagađenja, upozoravajući na nivoe PM čestica koji su višestruko iznad preporučenih vrijednosti. Na društvenim mrežama dijele se snimci i fotografije grada obavijenog maglom i smogom, kao i izjava stručnjaka, što dodatno pojačava pritisak javnosti na institucije da reaguju.
Pored upozorenja stručnjaka, u javnosti se sve češće postavlja pitanje dugoročnih rješenja – od hitnih kratkoročnih mjera smanjenja emisija u najkritičnijim danima, do sistemskih politika poput unapređenja daljinskog grijanja, subvencionisanja energetske efikasnosti i strože kontrole industrijskih i saobraćajnih zagađivača. Raniji izvještaji lokalnih i regionalnih medija o alarmantnom zagađenju, kao i ankete sa građanima koje bilježe rast zabrinutosti i zdravstvenih tegoba poput kašlja, otežanog disanja i iritacije očiju, potvrđuju da se problem ponavlja iz godine u godinu bez dovoljno vidljivog napretka. U takvom ambijentu, poruke poput one dr Bihorac da se „ne izlazi napolje“ u danima najtežeg zagađenja, dobijaju dodatnu težinu kao upozorenje da se radi o zdravstvenom, a ne samo ekološkom pitanju.
Aktuelna epizoda zagađenja vazduha u Novom Pazaru još jednom je pokazala koliko su građani izloženi dugotrajnom udisanju opasnih koncentracija PM čestica, sa posljedicama koje se ne mjere samo svakodnevnim nelagodnostima, već i povećanim rizikom od teških hroničnih oboljenja. Dok stručnjaci upućuju kratkoročne preporuke – da se izlazak napolje svede na minimum, posebno za najugroženije, te da se prati kvalitet vazduha u realnom vremenu – raste pritisak da lokalne i državne vlasti usvoje i sprovedu dugoročne mjere koje će smanjiti emisije i spriječiti da se Novi Pazar iz zime u zimu „davi“ u smogu. Sve dok se takve politike ne uspostave i dosljedno primjenjuju, građanima ostaje da između svakodnevnih obaveza i brige za zdravlje biraju oprez, osluškujući upozorenja zdravstvenih radnika i mjerenja kvaliteta vazduha.
