Prema najnovijim podacima Poreske uprave Republike Srbije, Prijepolje je zabilježilo čak 62 građanina koji su tokom 2024. godine prijavili godišnji dohodak veći od 4,87 miliona dinara, što odgovara iznosu većem od 40.000 evra. Ovim rezultatom, Prijepolje je postalo grad sa najvećim brojem “milionera” u Sandžaku, ostavljajući iza sebe mnogo veće gradove – uključujući i regionalni centar Novi Pazar.
Iznenađenje je tim veće jer je Novi Pazar, najveći i privredno najaktivniji grad Sandžaka, prijavio svega 40 građana sa prihodima iznad pomenutog poreskog praga. Čak i Prokuplje, sa sličnim demografskim karakteristikama, ima više visokooporezovanih građana – njih 61.
Ova disproporcija izazvala je brojne reakcije, jer se očekivalo da Novi Pazar, poznat po snažnoj dijaspori, razvijenoj trgovini i rastućem IT sektoru, ima značajno više građana sa visokim prihodima. Međutim, brojevi pokazuju drugačije – Prijepolje, opština koja se nerijetko percipira kao periferni dio Sandžaka, polako se probija kao centar finansijskog prosperiteta u regionu.
Na državnom nivou, najviše prijava za godišnji porez podneseno je iz Beograda – 19.526, zatim slijede Novi Sad (5.859) i Kragujevac (2.173). Zanimljivo je da čak 71 odsto od 100 najvećih prijavljenih prihoda potiče iz Beograda. Najveći pojedinačni dohodak iznosio je čak 1,4 milijarde dinara, odnosno oko 12 miliona evra.
Dominantna zanimanja među milionerima su menadžeri, direktori, inženjeri, ekonomisti i pravnici, a muškarci čine čak 83 odsto visokooporezovanih građana.
Rast broja “milionera” u Prijepolju otvara niz pitanja: Da li je riječ o boljim mehanizmima prijave prihoda? Da li građani drugih gradova, poput Novog Pazara, izbjegavaju da prijave stvarne prihode? Ili možda Prijepolje tiho postaje nova poslovna zona Sandžaka?
Šta god bio odgovor, jedno je sigurno – građani Srbije su iznenađeni, a Novi Pazar, nekada perjanica sandžačke privrede, sada se mora ozbiljno zapitati: gdje su nestali njegovi milioneri?
rewrite this content and keep HTML tags as is:
Prema najnovijim podacima Poreske uprave Republike Srbije, Prijepolje je zabilježilo čak 62 građanina koji su tokom 2024. godine prijavili godišnji dohodak veći od 4,87 miliona dinara, što odgovara iznosu većem od 40.000 evra. Ovim rezultatom, Prijepolje je postalo grad sa najvećim brojem “milionera” u Sandžaku, ostavljajući iza sebe mnogo veće gradove – uključujući i regionalni centar Novi Pazar.
Iznenađenje je tim veće jer je Novi Pazar, najveći i privredno najaktivniji grad Sandžaka, prijavio svega 40 građana sa prihodima iznad pomenutog poreskog praga. Čak i Prokuplje, sa sličnim demografskim karakteristikama, ima više visokooporezovanih građana – njih 61.
Ova disproporcija izazvala je brojne reakcije, jer se očekivalo da Novi Pazar, poznat po snažnoj dijaspori, razvijenoj trgovini i rastućem IT sektoru, ima značajno više građana sa visokim prihodima. Međutim, brojevi pokazuju drugačije – Prijepolje, opština koja se nerijetko percipira kao periferni dio Sandžaka, polako se probija kao centar finansijskog prosperiteta u regionu.
Na državnom nivou, najviše prijava za godišnji porez podneseno je iz Beograda – 19.526, zatim slijede Novi Sad (5.859) i Kragujevac (2.173). Zanimljivo je da čak 71 odsto od 100 najvećih prijavljenih prihoda potiče iz Beograda. Najveći pojedinačni dohodak iznosio je čak 1,4 milijarde dinara, odnosno oko 12 miliona evra.
Dominantna zanimanja među milionerima su menadžeri, direktori, inženjeri, ekonomisti i pravnici, a muškarci čine čak 83 odsto visokooporezovanih građana.
Rast broja “milionera” u Prijepolju otvara niz pitanja: Da li je riječ o boljim mehanizmima prijave prihoda? Da li građani drugih gradova, poput Novog Pazara, izbjegavaju da prijave stvarne prihode? Ili možda Prijepolje tiho postaje nova poslovna zona Sandžaka?
Šta god bio odgovor, jedno je sigurno – građani Srbije su iznenađeni, a Novi Pazar, nekada perjanica sandžačke privrede, sada se mora ozbiljno zapitati: gdje su nestali njegovi milioneri?