Rano ujutru 24. avgusta 2025. godine u Severnoj Mitrovici i Zvečanu započeta je akcija prefarbavanja mural–grafita sa srpskim nacionalističkim sadržajem. Kompanija angažovana od strane opština Severna Mitrovica i Zvečan, uz asistenciju Kosovske policije, u cirka oko 6 časova počela je da prekriva zidove na više lokacija.
Policija je bila prisutna tokom celog postupka – po rečima potparola Vetona Elšani, „pružili smo asistenciju kompaniji koja je imala dozvolu od opštine da izvede taj posao“ i stajali su u blizini dok su radovi u toku. Radove su, kako je potvrđeno, pratili policijski kombiji i desetine policajaca, ali nije zabeleženo zadržavanje prolaznika niti fizički incident prilikom samog krečenja.
Na nekoliko zidova u centru Severne Mitrovice, kod kružnog toka, prefarbane su murale posvećene patrijarhu Pavlu i mitropolitu Amfilohiju, kao i poznati grafit „Odavde nema nazad“ – simbol grada. U Zvečanu je prekrečen i mural sa likom Ratka Mladića, srbskog haškog osuđenika, kao i grafiti sa natpisima „Kad se vojska na Kosovo vrati“, „Severna brigada živi“, „Severna brigada – ne brinite, tu smo“, datum sukoba u Banjskoj, i drugi nacionalistički simboli (u masovnijim izveštajima spominju se natpisi „Kosovo je Srbija“, imena srpskih komandanta poput Milana Radoičića, Marka Rošića, slovo „Z“ i grafit posvećen borcima sa Košara).
Kako je potvrdio zamenik komandira policije za sever Veton Elšani, ova kompanija je imala opštinsku dozvolu za prefarbavanje, a „policija je samo asistirala da ne bi bilo problema“. Kosovski vlasti su ovakvu „regulaciju javnih prostora“ opravdavale time da poruke poput „Kad se vojska na Kosovo vrati“ i slike Ratka Mladića podstiču na kršenje Ustava i pravnog poretka Kosova.
Gradonačelnik Zvečana Ilir Peçi (kosovski funkcioner) izjavio je da uklanjanje murala sa Mladićevim likom nije bio naređeno iz Prištine, već da je to od početka njegovog mandata bio zahtev „brojnih građana“ od svih zajednica.
Peçi je istakao da su postojanje tih grafita doživeli kao politički neprikladne poruke i za Albance i za Srbe u opštini. S druge strane, ministri i portparoli privremenih kosovskih institucija poručili su da će se „čistiti“ svi simboli mržnje. Elbert Krasnići, vršilac dužnosti ministra za lokalnu samoupravu, na Facebooku je naglasio da su poruke kao „Kad se vojska na Kosovo vrati“ i slike osuđenog ratnog zločinca Mladića uklonjeni jer „pozivaju na kršenje Ustava i pravnog poretka Republike Kosovo.
On je objavio i video-snimak akcije uz poruku da je Kosovo „demokratska zemlja zapadnog orijentacije“ koja neće tolerisati simbole koji podstiču „podele i netoleranciju“. Kosovska policija je više puta ponovila da je njen zadatak bio isključivo da obezbedi da radovi prođu bez incidenata, napominjući da je akciona firma imala punu saglasnost opštinskih vlasti.
Srpski političari i organizacije uklanjanje murala dočekali su kao provokaciju i napad na srpski identitet. Član Predsedništva Srpske liste Milan Radojević osudio je akciju kao „još jedan pokazatelj kakav je cilj Pokreta Samoopredeljenje i Aljbina Kurtija – da unište sve što je srpsko na Kosovu i Metohiji, da unište sećanje Srba na naše slavne borce, naše svetitelje“. Potpredsednik Srpske liste Igor Simić naglasio je da se dogodilo skrnavljenje svetinje: „Nepoznata lica, u pratnji pripadnika Kosovske policije, oskrnavila su murale posvećene patrijarhu Pavlu i mitropolitu Amfilohiju u Severnoj Mitrovici… Prekrečen je i grafit ‘Odavde nema nazad’“, rekao je Simić. Simić je istakao da su članovi policije čak „provalili u dvorište Tehničke škole“ da bi obavili akciju, te da se time nastavlja „tortura i pritisak na Srbe i Srpsku listu“.
Potpredsednik Srpske liste Ivan Zaporožac izričit je da su u pitanju „namerno izazvani incidenti“. On je podsetio da se celodnevni skup Srpske liste u Mitrovici održao dan ranije, nazvavši ga „veličanstvenim skupom“, i poručio da su nakon tog skupa „Kurti-jevi policajci ratovali noćas sa muralima u Kosovskoj Mitrovici i Zvečanu“. Građane je pozvao na mir, upozorivši da Priština želi da isprovocira sukob, ali i poručio da „neće proći mnogo dugo – lokalni izbori su pred nama – i vratiti ćemo sve onako kako je bilo“. Aleksandar Arsenijević, šef stranke Srpska demokratija, kazao je da je ovu akciju vrednovao kao „sistematsko brisanje srpskog identiteta na Kosovu“. On je zapitao hoće li se posle grafita i to i ponovo paliti crkve i manastiri i poručio da „brisanje simbola, murala i obeležja neće izbrisati naš identitet, već samo učvrstiti volju da ostanemo i istrajemo“.
Na uklanjanje murala reagovalo je i rukovodstvo Raško-prizrenske eparhije Srpske pravoslavne crkve u Prištini. Eparhija je apelovala na sve da se uzdrže od „provokativnih aktivnosti koje dodatno ugrožavaju mir i bezbednost“ i da se posvete „građenju poverenja, a ne izazivanju razdora“. Srpski zvaničnici su takođe ukazivali da se ovim „obračunom“ sa muralima demantuje višegodišnja praksa srpskog življenja, podvlačeći da policija koja je intervenisala dolazi sa sedećim mestom u Prištini. Opozicione stranke u Beogradu – iako formalno nisu uključene – takođe su izrazile zabrinutost zbog ovih dešavanja, odvučeno ih u kontekst povratka kosovskih Srba sa referenduma o ustavnim promenama u Srbiji.