By using this site, you agree to the Privacy Policy and Terms of Use.
Accept
Sandzak PressSandzak Press
  • Početna strana
  • Vijesti
    • Politika
    • Društvo
    • Ekonomija
    • Hronika
    • Obrazovanje
    • Dijaspora
  • Balkan
    • Bosna i Hercegovina
    • Srbija
    • Crna Gora
    • Hrvatska
    • Slovenija
    • Kosovo
    • Makedonija
  • Historija
  • Religija
  • Kolumne
  • Sport
  • Svijet
  • Magazin
    • Film
    • Kultura
    • Muzika
    • ShowBiz
    • Zabava
    • Zanimljivosti
  • Lifestyle
    • Kuhinja
    • Ljubimci
    • Putovanja
    • Zdravlje
  • Tehnologija
    • Energija
    • Gaming
    • Pametne kuće
    • Platforme
    • Saveti
    • Softver
    • Testovi
    • Uređaji
  • Auto
Reading: Aćif-efendija Hadžiahmetović – 78 godina od pogubljenja
Aa
Sandzak PressSandzak Press
Aa
  • SandzakPress
  • Radio Sto Plus
  • RTVNP
  • SandzakBosna
  • Snews
  • Sandzak Live
  • Sandžačke
Traži
  • Početna strana
  • Vijesti
    • Politika
    • Društvo
    • Ekonomija
    • Hronika
    • Obrazovanje
    • Dijaspora
  • Balkan
    • Bosna i Hercegovina
    • Srbija
    • Crna Gora
    • Hrvatska
    • Slovenija
    • Kosovo
    • Makedonija
  • Historija
  • Religija
  • Kolumne
  • Sport
  • Svijet
  • Magazin
    • Film
    • Kultura
    • Muzika
    • ShowBiz
    • Zabava
    • Zanimljivosti
  • Lifestyle
    • Kuhinja
    • Ljubimci
    • Putovanja
    • Zdravlje
  • Tehnologija
    • Energija
    • Gaming
    • Pametne kuće
    • Platforme
    • Saveti
    • Softver
    • Testovi
    • Uređaji
  • Auto
Have an existing account? Sign In
Follow US
Info Blic. All Rights Reserved.
Sandzak Press > Blog > Historija > Aćif-efendija Hadžiahmetović – 78 godina od pogubljenja
Historija

Aćif-efendija Hadžiahmetović – 78 godina od pogubljenja

Sandžačke
Last updated: 2023/01/21 at 2:26 PM
By Sandžačke 5 Min Read
Share
SHARE

Aćif Hadžiahmetović (1887–1945) najutjecajniji je sandžački političar u međuratnom periodu i tokom Drugog svjetskog rata. Bio je najznačajnija ličnost po značaju u partiji Džemijet (Jedinstvo), poslije braće Nedžib-bega i Ferhat-bega Drage, a koja je djelovala od 1919. do početka 1924. godine u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i okupljala albansko, tursko, bošnjačko i drugo muslimansko stanovništvo Makedonije, Kosova i Sandžaka. Tri puta biran je za narodnog poslanika u Skupštini Jugoslavije – 1920, 1925. i 1938. godine – a u međuratnom periodu na njega su izvršena tri atentata.

Piše: Esad RAHIĆ

Tokom Drugog svjetskog rata u novopazarskom kraju imao je izuzetno značajnu ulogu, a prvenstveno između 4. novembra i 7. decembra 1941. godine, kada se istakao kao glavni organizator odbrane Novog Pazara i okoline od tri četnička napada, kojom je prilikom pozvao u pomoć Albance s Kosova i Bošnjake iz drugih dijelova Sandžaka. Zahvaljujući tadašnjoj uspješnoj odbrani, bošnjačko stanovništvo ovih krajeva osiguralo je svoj biološki opstanak.

Partizani su ga strijeljali 21. januara 1945. godine na Hadžetu, dijelu Novog Pazara, na prostoru ulice koja se još uvijek naziva Partizanska. Hadžet je u to vrijeme bio muslimansko mezarje, a danas je velika novopazarska mahala.

Sandžak i Srbija, Bošnjaci i Srbi Aćif-efendiju Hadžiahmetovića doživljavaju potpuno suprotno. Za jedne nacionalni junak, za druge nacionalni neprijatelj. Za Bošnjake čovjek koji je spasio, prije svega, novopazarske Bošnjake od potpuno izvjesnog četničkog pokolja i genocida, za Srbe čovjek koji je predvodio oružane formacije koje su se borile protiv njihovih djedova s bradama, kokardama i šubarama na glavi. Za jedne najsposobniji i najutjecajniji predratni i ratni političar, za druge nelojalan, samosvojan i “antisrpski” nastrojen. Za jedne Novopazarac i Sandžaklija od rođenja, za druge “uljez” u Novom Pazaru albanskog porijekla s lošim namjerama i ambicijama. Za jedne čovjek koji je bio na braniku odbrane i slobode Sandžaka, za druge borac za projekt “Velike Albanije” i albaniziranje lokalnog bošnjačkog življa.

Za Bošnjake je on čovjek koji ih je volio, za Srbe osoba koja je prema njima gajila negativne emocije. Za Bošnjake ličnost koja zaslužuje spomen-ploču, za Srbe čovjek čiju spomen-ploču u centru grada treba što prije ukloniti. Za Bošnjake čovjek koji je bio kooperativan s Nijemcima u mjeri koja je bila neophodna da bi se očuvala njihova biološka supstanca, za Srbe kolaboracionista koji je sarađivao s okupatorima i samim tim počinio izdaju. Za komuniste čovjek koji je bio antirevolucionarno i antikomunistički nastrojen, za predstavnike građanske klase pristalica kapitalističkog društvenog uređenja. Za Bošnjake ličnost koja je nepravedno osuđena i streljana, za Srbe neko nad kim je potpuno zasluženo izvršena egzekuciju. Za jedne osoba koju je neophodno rehabilitirati, za druge ličnost prema kojoj treba trajno zadržati postojeće pravne i sudske kvalifikacije.

blank
Aćif Hadžiahmetović u uniformi osmanskog oficira s ocem Eminom (Foto-kolorizacija: Damir Gruda)

Ono što je sigurno, Aćif-efendija nije bio pristalica fašističke ideologije, što potvrđuju i srpski historičari. Nije planirao etničko čišćenje i genocid nad srpskim narodom. Nije napadao srpske gradove. Kratkotrajna epizoda kontranapada u smjeru Raške bila je dio sveukupnog operativnog plana odbrane Novog Pazara, a ne neki širi i dugoročniji operativni projekt.

Aćif-efendija nema oreol svetitelja. U uvjetima rata i nema potpuno nevinih. Svaki učesnik rata bar nekog ili bar nešto nosi na duši.

Ali, ne može Dragoljub Draža Mihailović, koji je odgovoran za stotinu hiljada ubijenih Bošnjaka i za desetine hiljada ubijenih Srba i drugih, biti nevin, patriota, vođa pokreta otpora i borac protiv okupatora, iako je s njima otvoreno i tijesno sarađivao, a jedan regionalni i lokalni političar i lider kao što je Aćif-efendija biti gore historijsko zlo od njega.

Ne može svaka četnička, nedićevska i ljotićevska šuša olahko dolaziti do sudske rehabilitacije, a ljudi iz Sandžaka osuđeni i strijeljani od komunista nemati nikakve šanse da posredstvom srbijanskog sudstva eventualno ostvare pravo na nepristran i pravičan sudski proces i potencijalnu rehabilitaciju.

Sandžački Bošnjaci nemaju namjeru štititi nikog ko je eventualno odgovoran za bilo kakvo nedjelo učinjeno tokom Drugog svjetskog rata, ali su ogorčeni dvostrukim aršinima i standardima koji očigledno postoje u ovom pogledu u srbijanskom sudstvu, dnevnoj politici i historiografiji.

Ako se teži ka jednakosti svih građana, onda taj princip mora važiti ne samo za žive već i za one koji su odavno pod enigmatičnim i nedovoljno razjašnjenim okolnostima među mrtvima. Pravda ne smije imati nacionalni predznak. Ona mora imati kozmopolitski i univerzalni karakter.

Izvor: STAV

IZVOR Sandžačke

Aćif-efendija Hadžiahmetović – 78 godina od pogubljenja

You Might Also Like

Znate li koja su ALBANSKA plemena i age čuvali srpske svetinje na Kosovu

Od komandanta sjeničke tvrđave do modernih gradskih lidera u Novom Pazaru: put porodice Čavić

Pogledajte VIDEO iz Tutin zlata vrijedan: Bogumilska bogomolja ili bošnjačka hiža iz srednjeg vijeka

Sandžak historijska činjenica, Raška oblast administrativna jedinica u sastavu kraljevine SHS

Mahom pristajući uz okupacione vlasti, bošnjačka inteligencija gurnula je MNO u saradnju sa Srbima

Sandžačke 21 Januara, 2023
Share this Article
Facebook Twitter Email Copy Link Print
Leave a comment

Komentariši Poništi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Recent Posts

  • Klanjana dženaza Vejsilu i njegovom UBIJENOM SINU Senadu Kaltaku
  • PAKISTAN – Izvučena tijela 49 dječaka koji su se utopili u jezeru
  • Stanković: Homogena grupa, koja dobro funkcioniše
  • Više od 341 hiljadu eura za RTV Novi Pazar i prorežimske medije i novinare
  • Rifat Ziljkić zadovoljan početkom atletske sezone

Recent Comments

Nema komentara.

More Popular from Foxiz

Historija

HADŽI MUHAMED EF. FETIĆ O STARIM ROŽAJAMA

By SandzakPress 2 Min Read

Dokumenti Kraljevine Jugoslavije o planskom iseljavanju muslimana u Tursku

By SandzakPress
Hronika

Klanjana dženaza Vejsilu i njegovom UBIJENOM SINU Senadu Kaltaku

By SandzakBosna 1 Min Read
- Advertisement -
Ad image
Historija

Na današnji dan 1878. Berlinskim ugovorom definisan je Novopazarski sandžak

Na današnji dan, 13. juna 1878. godine, odlukom Berlinskog ugovora Austro-Ugarskoj je priznato pravo da u…

By SandzakPress
Historija

Na današnji dan 1878. Berlinskim ugovorom definisan je Novopazarski sandžak

Na današnji dan, 13. juna 1878. godine, odlukom Berlinskog ugovora Austro-Ugarskoj je priznato pravo da u…

By SandzakPress
Historija

Dokumenti Kraljevine Jugoslavije o planskom iseljavanju muslimana u Tursku

Migracije balkanskih muslimana ka Turskoj vremenski se podudaraju sa slabljenjem i slomom Osmanskog carstva i u…

By SandzakPress
Historija

HADŽI MUHAMED EF. FETIĆ O STARIM ROŽAJAMA

HADŽI MUHAMED EF. FETIĆ O STARIM ROŽAJAMA: ”Moj prvi dolazak u Rožaje bio je u ljeto…

By SandzakPress
Historija

Dokumentarni film – TEROR RANKOVIĆA U SANDŽAKU (1945-66.)

The post Dokumentarni film – TEROR RANKOVIĆA U SANDŽAKU (1945-66.) appeared first on Sandžak PRESS. IZVOR…

By SandzakPress
Sandzak Press

Sandžački portali

  • SandzakPress
  • Radio Sto Plus
  • RTVNP
  • SandzakBosna
  • Snews
  • Sandzak Live
  • Sandžačke

Quick Links

  • Advertise with us
  • Newsletters
  • Complaint
  • Deal

SandzakPress 2023. 

Removed from reading list

Undo
Welcome Back!

Sign in to your account

Register Lost your password?