U historiji bosanskohercegovačkog trgovinstva i preduzetništva rijetko koja ličnost se izdvaja kao Ali-aga Kučukalić, prvi milioner u Bosni i Hercegovini, čiji je poslovni duh ostavio neizbrisiv trag na privredni razvoj Brčkog i šire regije. Njegova priča predstavlja primjer kako se trud, upornost i vizija mogu pretočiti u uspjeh.
Rođen 1807. godine u Čačku, Ali-aga Kučukalić je još kao dječak s majkom bio prisiljen napustiti rodni kraj usljed protjerivanja muslimana iz Kneževine Srbije. Sudbina ga je odvela u Brčko 1821. godine, gdje je kao najstariji član porodice preuzeo odgovornost za njen opstanak. U početku se bavio ribolovom na rijeci Savi, prodajući ulov kako bi osigurao sredstva za život. No, njegov poduzetnički duh nije se zaustavio na tome – svaki zarađeni groš štedio je i ulagao.
Prvi ozbiljan poslovni uspjeh ostvario je trgovanjem solju, kupujući je u Tuzli i preprodajući širom Bosne i Hercegovine. Ubrzo je izgradio sopstvenu trgovačku karavanu, čime je osigurao stabilnu trgovinsku mrežu. Njegova sposobnost da prepozna ekonomske prilike dovela ga je do investiranja u trgovinu šljivom, a zatim i u ugostiteljski sektor. Izgradio je han u Kolobari, nadomak Drvenije džamije, koji je služio kao prenoćište za trgovce i putnike. Nedugo potom, podiže i veći han sa sedam soba u blizini tursko-austrijske carinske zone, čime je postao jedan od najznačajnijih trgovaca u regiji.
Godine 1891. Ali-aga Kučukalić izgradio je hotel „Posavina“, koji je po svom luksuzu i arhitektonskoj raskoši bio među najprestižnijim objektima tog doba. Hotel je postao simbol Brčkog i do danas ostaje jedna od njegovih najreprezentativnijih građevina. Ovaj investicioni potez označio je vrhunac njegovog poslovnog uspjeha i zacementirao njegov status kao jednog od najutjecajnijih privrednika tog vremena.
Ali-aga Kučukalić nije bio samo biznismen, već i čovjek širokog srca. Njegov osjećaj odgovornosti prema siromašnima bio je snažan – stari han pretvorio je u konačište i narodnu kuhinju, gdje su svi, bez obzira na vjeru i porijeklo, mogli dobiti topli obrok i prenoćište. Pored toga, izgradio je i čuvenu „Ali-aginu ćupriju“ na rijeci Brci, prvo drvenu, a kasnije i metalnu, koju je kupio u Pešti. Njegova vizija urbanog razvoja Brčkog ostavila je dubok trag na izgled i infrastrukturu grada.
U trenutku smrti 1905. godine, Ali-aga je posjedovao 140 kuća i poslovnih prostora, preko stotinu kmetskih selišta i 15.550 duluma zemlje i šuma. Iako je stekao ogromno bogatstvo, odbijao je aristokratske titule, insistirajući da ga oslovljavaju jednostavno – aga. Njegovi nasljednici nisu uspjeli očuvati stečeni imetak. Većina bogatstva je rasprodana, osim onog što je Ali-aga uvakufio 3. marta 1901. godine. Ipak, njegovo naslijeđe živi kroz objekte koje je izgradio i kroz historiju koja ga pamti kao pionira bosanskohercegovačkog preduzetništva. Priča Ali-age Kučukalića ostaje inspiracija budućim generacijama – dokaz da se, čak i u najtežim okolnostima, trud i predanost mogu pretočiti u nevjerovatan uspjeh.
, a zatim 