Ležište Gradina otkriva sve više zlata – nova bušenja pokazuju visok sadržaj plemenitog metala i potencijal za značajne rudarske projekte
Planina Rogozna kod Novog Pazara ponovo je u središtu pažnje geologa i investitora nakon što je australijska rudarska kompanija Strickland Metals saopštila da je na ležištu Gradina pronađena nova zlatna žila sa koncentracijom od preko 10 grama zlata po toni rude (10,1 g/t). Ovo otkriće dolazi kao rezultat najnovijih dijamantskih bušenja, sprovedenih na dubini manjoj od 340 metara.
Prema izvještaju kompanije, zlatna žila proteže se četiri metra, dok su na nešto većim dubinama zabilježena dodatna značajna otkrića – 5,5 g/t na 404 metra, kao i dva pojasa na 391,5 metara sa koncentracijama od 4,3 i 6 g/t na dužinama od 16,7 i 8 metara.
Za razliku od drugih ležišta na Rogozni, poput Medenovca, Šanca i Bakarnog kanjona, gdje se nalaze kombinovane rude sa srebrom, cinkom, olovom i bakrom, Gradina se prema poslednjim analizama izdvaja kao isključivo zlatno nalazište.
Kompanija ističe da je ovo tek početak bušenja u 2025. godini, a da su rezultati već sada izuzetno obećavajući. Najnovije bušotine proširile su poznatu zonu mineralizacije za više od 1 kilometra u dužinu i čak do 900 metara u dubinu, čime se potencijal nalazišta dodatno potvrđuje.
Procjena ukupnih mineralnih resursa očekuje se do kraja naredne godine, a dosadašnje analize ukazuju da se pod Rogoznom nalazi čak 231 tona ekvivalentnog zlata.
Na terenu trenutno radi šest bušilica, od kojih su četiri angažovane upravo na Gradini. Kompanija najavljuje dolazak i sedme bušilice, a za ovu godinu planirano je bušenje ukupno 50.000 metara tla.
RUDARSKI BUM ILI EKOLOŠKA PRIJETNJA?
I dok se sa jedne strane otvaraju perspektive za ekonomski razvoj, zapošljavanje i investicije u lokalnu zajednicu, sve glasnije su i zabrinutosti stručnjaka i građana zbog mogućih posljedica intenzivne eksploatacije zlata.
Ekolozi upozoravaju da bi veliki rudarski zahvati mogli imati nepredvidive posljedice po prirodu Rogozne, koja je poznata po bogatoj flori i fauni, uključujući brojne zaštićene biljne i životinjske vrste. Planina Rogozna je dom endemskih vrsta, ali i izvorišta brojnih potoka i rječica koje snabdijevaju Novi Pazar i okolinu pijaćom vodom.
Potencijalno zagađenje podzemnih i površinskih voda, buka, uništavanje staništa i erozija tla, samo su neki od mogućih rizika koje bi rudarske aktivnosti mogle izazvati. Građani Novog Pazara s pravom se pitaju da li će ekonomska korist nadmašiti ekološke štete, naročito ako se otpadne rudarske vode i hemikalije ne budu kontrolisale u skladu sa najstrožim ekološkim standardima.
Nevladine organizacije već najavljuju da će pomno pratiti naredne faze istraživanja i zahtijevati punu transparentnost, uključivanje lokalne zajednice u proces odlučivanja, kao i nezavisne ekološke procjene uticaja na životnu sredinu.
