Cene u supermarketima u Grčkoj za godinu dana svega 1,59 odsto više, i to zbog mesa i kakaa

Radio Sto Plus

To je rezultat istraživanja Instituta za istraživanje maloprodaje robe široke potrošnje (IELKA) isključivo u velikim lancima supermarketa, prenela je atinska RTV SKAI.

Inflacija u lancima supermarketa je oko +1,59% u avgustu 2025. u poređenju sa avgustom 2024. godine, sa tendencijom postepenog smanjenja na nešto niže nivoe u poređenju sa prethodna tri meseca.

Napominje se da su cene u avgustu 2025. u poređenju sa prethodnim mesecom julom stabilne (+0,18%).

Ukupno gledano za 12 meseci (jul 2024-jun 2025) porast cena je +0,78%.

Generalno, blagi inflatorni pritisci (1,27%) zabeleženi su u prvih osam meseci 2025. godine, što se uglavnom pripisuje međunarodnom povećanju cena sirovina (kakao, meso, kafa).

Veća pojeftinjenja robe u avgustu 2025. u poređenju sa avgustom 2024. godine zabeležena su u kategorijama Deterdženti i sredstva za čišćenje (-6,26%), Prehrambeni proizvodi (-5,83%), Hrana i potrepštine za kućne ljubimce (-4,09%), Predmeti za jednokratnu upotrebu, kućni predmeti (-3,46%) i Kancelarijski materijal, kozmetika i proizvodi za ličnu higijenu (-2,83%).

Pad tih cena je rezultat i normalizacije tržišta i smanjenja proizvođačkih cena.

Najveći porast cena u avgustu 2025. u poređenju sa avgustom 2024. zabeležen je u kategorijama Sveže meso (+11,31%), Keks, čokolade, slatkiši (+9,02%), Sveža riba i morski plodovi (+5,69%), Pekarski, suhomesnati i drugi artikli za doručak i bezalkoholni napitci (+5,61%) i Zamrznuti proizvodi (+5,29%).

Povećanje cena svežeg mesa je prvenstveno posledica poskupljenja uvezenih vrsta mesa, a posebno govedine zbog smanjenja stočnog fonda u svetu (većina govedine i svinjetine koja se konzumira u Grčkoj se uvozi), a zatim i bolesti životinja koje su pogodile mnoga područja za uzgoj u Grčkoj, a posebno jagnjad i jariće.

Međunarodne cene kakaa i kafe svakako utiču na kategorije slatkiša, kao i hrane za doručak i napitaka.

Po istom istraživanju, u 34. nedelji 2025. godine (18-25. avgust) proizvođačka cena govedine za mladog mužjaka u Evropskoj uniji porasla je za 34,1% u poređenju sa istom nedeljom 2024. godine i 21,58% u poređenju sa početkom 2025. godine, dok trend ostaje uzlazni. Primećuje se da velike kompanije u tom sektoru imaju godišnje sporazume sa proizvođačima i uvoznicima kako bi imale fiksne cene, što je delimično obuzdalo konačne iznose.

Što se tiče cene kakaa, porast cena sirovog na međunarodnom nivou u poslednje dve godine zbog klimatskih uslova bio je veoma visok. U junu 2025. godine zabeležene su cene od 168,9% više u poređenju sa istim mesecom 2023. godine. U poređenju sa istim mesecom 2024. godine, cene su relativno bliske, ali su u prethodnim mesecima cene čak dostigle 10.710 dolara po toni kakaaa, i još se nisu stabilizovale.

U hipotetičkom scenariju, da nije bilo poveć́anja cena svežeg mesa i kakaa (što utiče na mnoge podkategorije čokolade, keksa, proizvoda za doručak, namaza, pića, mlečnih proizvoda, sladoleda, zamrznutih proizvoda), onda bi ukupan indeks razvoja cena u supermarketima u Grčkoj bio nula (od -0,2 do 0,2%) u poređenju sa 2024. godinom.

Cena školskog pribora u supermarketima su u avgustu na istim nivoima kao i 2024. godine, uz mali pad od 0,70% u proseku. Pritom kancelarijski materijal pokazuje pad, a “transportni predmeti” (torbe, kutije) mali porast.

Prema IELKA-i, smanjenje inflacije je glavni razlog šireg ograničavanja cena proizvoda u supermarketima. Cene su bile ograničene u poslednjih osamnaest meseci u velikim lancima prodavnica zbog velikih količina proizvoda kojima rukuju, ekonomije obima, njihove organizaciono-tehnološke spremnosti i proizvoda sopstvenih robnih marki.

Ponude i popusti u veće, organizovanom maloprodajnom kanalu su brojniji, veći i u procentualnom popustu, što utiče na konačne cene proizvoda.

Uz to stabilnijih cena je više na velikim prodajnim mestima zbog veće stope obrta zaliha: brže rukuju svojim zalihama i brže obavljaju nove kupovine kako bi obnovile zalihe.

Udeo prodaje proizvoda sopstvenih robnih marki lanaca suermarketa je veći u velikim lancima zbog većeg raspona ponude, i u poslednje dve godine ih je sve više, pokazuje istraživanje Instituta za istraživanje maloprodaje robe široke potrošnje (IELKA).

Ovaj tekst je prvobitno objavljen na portalu Radio Sto Plus.

Opširnije na Radio Sto Plus

Share This Article
Leave a review

Leave a Review

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *