Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS), odbio je da se odazove pozivu Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BiH), što je pokrenulo široku raspravu o mogućim pravnim i političkim posljedicama. Njegovo odbijanje saradnje s pravosudnim organima BiH ne samo da dovodi u pitanje efikasnost pravnog sistema, već i otvara dilemu: ko ima ovlasti i kapacitete da izvrši eventualni nalog za hapšenje?
Prema Krivičnom zakonu BiH, Tužilaštvo i Sud BiH imaju alate za postupanje u slučaju neodazivanja. Nakon ponovljenog poziva, Sud BiH može izdati nalog sudskoj policiji za prinudno privođenje. Međutim, sudska policija, iako ovlaštena, ima ograničene resurse. Ako ova opcija ne uspije, u igru stupa Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), koja ima veće kapacitete, ali njen rad na teritoriji Republike Srpske često nailazi na otpor.
Policija Republike Srpske, kao formalno ovlaštena institucija, takođe bi mogla izvršiti nalog. Međutim, s obzirom na Dodikov uticaj i političku kontrolu nad sigurnosnim strukturama RS, takav scenario izgleda malo vjerovatan. Dodatno komplikujući situaciju, Dodik poseduje i državljanstvo Srbije, što bi u slučaju njegovog bijega iz BiH moglo dovesti do dugotrajnog i složenog procesa izručenja.
Ovaj slučaj brzo prelazi iz pravne u političku sferu. Pokušaj hapšenja Dodika nosi visok rizik od eskalacije tenzija i destabilizacije u BiH, posebno ako SIPA pokuša djelovati na teritoriji RS. U takvom scenariju, moguć je otpor lokalnih institucija, što bi dodatno zaoštrilo odnose između državnih i entitetskih vlasti.
Međunarodna zajednica, posebno EU i SAD, već su pokazale spremnost da reaguju na Dodikove akcije uvođenjem sankcija. Njihov ulog može biti ključan u pritisku na vlasti RS da poštuju odluke državnog pravosuđa. Ipak, Dodikova mogućnost da potraži utočište u Srbiji ostaje realna opcija, što bi dodatno otežalo situaciju.
Ovo je više od pravne priče – ovo je test za cijeli sistem BiH. Na jednoj strani je pitanje da li će pravosudne institucije pokazati odlučnost u sprovođenju zakona, a na drugoj kako će vlasti RS reagovati na potencijalni pokušaj hapšenja. Ishod ovog procesa neće samo odrediti Dodikovu sudbinu, već i postaviti temelje za buduće odnose između državnih i entitetskih institucija, kao i šire političke dinamike u regiji.
Zaključak:
Slučaj Milorada Dodika ističe duboke podjele i izazove s kojima se BiH suočava. Dok pravosudni organi imaju formalne mehanizme za postupanje, političke i institucionalne prepreke čine ovaj slučaj izuzetno kompleksnim. Kako će se situacija razvijati, pokazat će ne samo snagu pravnog sistema BiH, već i spremnost međunarodne zajednice da podrži vladavinu prava u ovom ključnom trenutku.
, a zatim 