Fantaskop, knjiga koja se opire strahu od visine –

Knjiga, u izdanju “Povelje“ iz Kraljeva, gdje je predstavljena na Festivalu Preobraženje, a kako kaže Rebronja za portal Free media, voljela bi da se to što prije dogodi i u njenom rodnom gradu.

Ova izdavačka kuća daje mogućnost piscima da izaberu jednu umjetničku sliku koja će biti umetnuta u dizajn. Na koricama Fantaskopa mnogi su primjetili lik umetnice iz Novog Pazara, Aide Kožar. "Kada su objavili Flamenko utopiju 2014. godine to je bila slika Bekima Mehovića. Vidim tu priliku i kao prostor da podržim sandžačke umjetnike. Željela sam da odam počast Aidi kao umjetnici, a njen kolaž se simbolički savršeno uklapa u značenje Fantaskopa", rekla je Rebronja.

Radnja Fantaskopa smještena je “u izolovanom prostoru visoko iznad zemlje“, odnosno u avionu, pa su tako i pjesme označene brojem sjedišta, ali i nazivima filmova koje putnici gledaju na svom putovanju.

Sve ovo donekle objašnjava naziv zbirke Fantaskop, koji se poklapa s istoimenim optičkim uređajem iz 18. vijeka (fantaskop, od grčke riječi phantasia–mašta, skopeo–gledati).

“Umjetnost, u ovom slučaju film, za mene je uvijek viši nivo realnosti, prava realnost čije smo sjenke. Oduševila me ideja da u ovoj knjizi otkrijem sebe kao filmofila i da se igram umjetničkim filmovima koje volim“, kaže Rebronja.

Neki putnici u knjizi gledaju klasike poput Šindlerove liste ili Život je lijep, drugi popularne filmove kao što su 300 ili Klub boraca, dok je fokus pjesnikinje na sudbinama putnika u kontekstu onoga što gledaju.

Pjesmu koja nosi ime po čuvenom filmu “Nepodnošljiva lakoća postojanja“, Rebronja je izdvojila za čitaoce našeg portala:

Rebronja, za koju je švajcarska kritičarka Ilma Rakusa rekla “da sa samo nekoliko rečenica stvara kontrast između prividne normalnosti i abnormalne okrutnosti“, još jednom autentičnim rukopisom i osebujnim estetskim pogledom obrađuje surove i mračne teme kao što su represija, gubici i odlasci. Na sve to uticali su nemili događaji i okolnosti.

“Neposredno prije mog odlaska u Meksiko, a potom i u Istru, gdje se dogodilo zaokruženje knjige, desilo se brisanje bošnjačke književnosti iz plana i programa na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru (DUNP). Tada sam ponovo bila mučena idejama cenzure pisaca i knjiga. I pored apokaliptičnog ambijenta i mučnine koju knjiga nosi, rekla bih da je ona ipak vođena nadom i opiranjem ‘strahu od visine’“, kaže Rebronja.

Dodaje da studentski protesti nisu direktno uticali na njeno pisanje, ali da poezija preispituje vanvremenske teme i često se veže za događaje, iako nije neposredno motivisana njima.

“Određen dio stihova nosi promišljanja o studentskim protestima 1968. godine u Meksiku i narušavanju autonomije univerziteta, koja se tamo desila upadom vojske. U tom trenutku nisam znala da će određene motive u bliskoj budućnosti biti moguće povezati s dešavanjima u Srbiji i Novom Pazaru. To me vraća na jedan moj stih da ‘oblik vremena je krug’, ali i na pitanja da li je u toku istorije represija konstantna i šta je zapravo sloboda za savremenog pojedinca i društvo“, kaže ona.

Nadija je pjesnikinja za koju se kaže da “ne vjeruje u adrese i mjesta boravka“. Putuje mnogo, trenutno boravi u Sarajevu, a inspiraciju pronalazi u kulturi i životu svjetskih centara. Objašnjava da su temelji Fantaskopa nastali polako i da je pisanje trajalo desetak godina na mnogim lokacijama.

Glavni dio knjige nastao je u jednoj umjetničkoj kafeteriji u Meksiku, a njeno konačno zaokruženje dogodilo se u Istri 2024. godine, tokom njenog ljetnog boravka u čuvenoj Kući za pisce.

“Sve knjige, pa i ovu, pisala sam uglavnom u Španiji. Granada je moje utočište u kojem pišem i suštinski sam poetički vezana za taj prostor“, kaže ona.

Interesovanje za njenu prethodnu knjigu ne jenjava, zbirku za koju je i veliki Jergović rekao da je “čudesno, nepodnošljivo lijepa“.

“Knjiga 88 i dalje je omiljena među čitaocima, svakodnevno dobijam reakcije. Objavljena je na njemačkom i španskom, promovisana u Švajcarskoj, na sajmu knjiga u Lajpcigu, na festivalu književnosti u Salzburgu, u dva grada u Meksiku. Mislim da će ona imati svoj dalji put paralelno s novom knjigom“, kaže Rebronja.

Nadija Rebronja objavila je knjige poezije Ples morima i Flamenko utopija, zbirke Alfa, alef, elif, 88 i Fantaskop, kao i mnoge naučne studije o književnosti. Njene knjige u cijelosti su prevedene i objavljene u Španiji, Meksiku, Luksemburgu, Švajcarskoj, Turskoj i Makedoniji. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Dobitnica je nagrade “Aladin Lukač“ za najbolju knjigu autora do 27 godina, kao i priznanja za poeziju gradonačelnika grada Penonome u Panami. Poezija joj je zastupljena u nekoliko antologija južnoslovenskog i balkanskog prostora i prevedena je na gotovo sve velike svjetske jezike.  

A. Šaljić