Izložbu koju su kreirale multimedijalna umetnica Dragana Dražović Ilić i prof. dr Kristina Šarić, prodekanica za nauku i marketing Rudarsko-geološkog fakulteta, donosi dijalog između nauke i umetnosti, mikroskopskog i makroskopskog, prošlosti i sadašnjosti.
- Radovi, otisnuti na tekstilu u formi tepiha, evociraju vekovne rukotvorine žena, dok svetlosne instalacije nastale po uzorcima stena otkrivaju skrivene geološke zapise.
Likovna kritičarka, Ljubica Jelisavac Katić otvorila je izložbu i istakla da nauke i umetnosti nema bez posvećenja.
“Zapravo, bez potpune predanosti nema uspeha u bilo kojoj ljudskoj disciplini. Kada se ove dve delatnosti udruže, što se sve više prepoznaje kao ideal, pa i nužnost savremenog čoveka, njihov potencijal se udvostručuje, a rezultati ponekad dostižu vizionarske domete“, rekla je ona.
Istakla je da su dve pasionirane tragateljke za dubljim smislom života, prirode i stvaralaštva ovom izložbom krunisale svoj dugogodišnji naučno-istraživački i umetnički proces.
Autorka Dragana Dražović Ilić osvrnula se na stvaralački proces, naglašavajući da je kamen za nju mnogo više od materijala, on je tiha spona između prirode i čoveka.

Dragana Dražović Ilić
“Ova izložba je tek prvi trenutak u jednom širem procesu koji nastavljamo da razvijamo. Za mene je bilo važno da uzorci kamena ne ostanu samo materijal istraživanja, već da postanu likovne celine, slike za sebe, nosioci boja i formi koje govore univerzalnim jezikom umetnosti. Na tekstilu i kroz svetlosne instalacije želeli smo da kamen progovori na nov način, da postane most između nauke i umetnosti, između prostora u kojem nastaje i duhovnog okvira u kojem se predstavlja“, rekla je ona.
Profesorica Kristina Šarić je ukazala na prisustvo kamena u našem svakodnevnom životu, od paste za zube i lekova, do građevinskog materijala i metala koje koristimo.

Prof. dr Kristina Šarić
“Ipak, kada istanjimo kamen, obradimo i pretvorimo ga u petrografski preparat, on počinje da propušta svetlost i otkriva svoju drugu, skrivenu stranu. Tada otkrivamo unutrašnje pejzaže koje golim okom nikada ne bismo mogli da vidimo. U tim strukturama kriju se lepota i sećanje. Naši uzorci nisu samo deo prirode, već i tihi zapis istorije i života. Upravo ta veza između mikroskopskog i makroskopskog, između nauke i umetnosti, jeste suština ove izložbe“, rekla je ona.
U okviru programa, publika je imala priliku i da čuje predavanje akademika i redovnog profesora Rudarsko-geološkog fakulteta prof. dr Vladice Cvetkovića na temu “Geološka prošlost Raške: zapisi u stenama“.

Prof. dr Vladica Cvetković
“Geološka prošlost Raške obuhvata vremenski raspon od oko 300 miliona godina, a vezana je za postanak, razvoj i nestanak mezozojskog okeana Tetisa. Stene su upravo čitanka te prošlosti, a geologija je nauka koja nam omogućava čitanje i razumevanje prošlosti. U stenama su zapisani svi ključni događaji, od stvaranja planina do promena koje su oblikovale prostor i život koji poznajemo danas“, rekao je on.
Realizaciju izložbe pomogla je kompanija Zlatna Reka Resources, a završnicu večeri obeležio je nastup kamernog orkestra Ansambla Kir Stefan Srbin, čiji je koncert zaokružio spoj nauke, umetnosti i duhovnosti, stvarajući jedinstvenu atmosferu u kojoj je kamen progovorio glasom večnosti.
Tekst i foto: V+O COMMUNICATION
Ovaj tekst je prvobitno objavljen na portalu Free Media.