Preko Bosne su u Europsku uniju počeli dolaziti i Čečeni. Ruta je, što se tiče balkanskih zemalja, jednaka onoj koju su koristili migranti iz azijskih i afričkih zemalja, jer Čečeni uglavnom dolaze avionima do Istanbula, a onda isto tako do Sarajeva, manje do Beograda, da bi se javnim prijevozom domogli najzapadnije bosanske tačke – Velike Kladuše, piše Jutarnji.hr.
Tamo u pravilu čekaju na ulazak u Hrvatsku kako bi zatražili azil zbog političke situacije u svojoj zemlji, no isto kao i većina drugih migranata, njima je Hrvatska također samo stanica prema zapadnijim bogatim zemljama, gdje ih navodno čekaju rođaci koji će ih zbrinuti.
Njihove priče i ponašanje vrlo je slično migrantima iz Afganistana, Pakistana ili Irana, razlikuju se u dva detalja – svi Čečeni imaju lične dokumente i pasoše Ruske Federacije te se u većini slučajeva radi o porodicama s djecom, baš kako je to nekad izgledalo prilikom izbjegličkog vala iz Sirije. Čečeni “kopiraju” Turke, jer kao i oni u Bosnu dolaze – turistički.
Stanovnici Velike Kladuše val Čečena ne osjećaju. Kažu da se za razliku od drugih migranata oni ne grupiraju, već čim javnim prijevozom pristignu u Veliku Kladušu, odmah pješice kreću prema graničnom prijelazu Maljevac. Tamo, na bosanskoj strani se stvara grupa od po tridesetak ljudi.
Prihvaćaju ih bosanski policajci i onda o tome obavještavaju hrvatske. Na prilazu graničnoj stanici u kombiju dežuraju dva interventna policajca. Nema nervoze, kada hrvatska granična policija da zeleno svjetlo, kolona krene. Provjere traju malo dulje, a to je ono što iritira vozače koji prometuju ovim dosta prometnim graničnim prijelazom.
“Govori da su Čečeni i da bježe od rata, boje se novačenja u rusku vojsku i borbi u Ukrajini, to je ono što se priča u Velikoj Kladuši”, kaže prodavač na novogodišnjem sajmu u gradskom parku. Na graničnom punktu oko 10 sati ekipa Jutarnjeg je zatekla oko 25 ljudi, radilo se o porodicama, a među njima je bilo oko desetero djece.
Može se reći da su ljudi dosta nepovjerljivi. Tražili su da im predoče novinarske iskaznice. Ramzan i Ali kažu da su iz jednog mjesta na granici s Gruzijom te da su im životi postali teški, gotovo nemogući otkako je počeo rat u Ukrajini.
“Stalne su kontrole vojske i policije, pitanje je trenutka kada bi nas mobilizirali. Ne želimo ići ratovati u Ukrajinu jer to nije naš rat. Avionom smo došli u Sarajevo preko Istanbula, nećemo ostati u Hrvatskoj, ja idem kod rodbine u Francusku, Ali ide u Belgiju. Ovuda smo krenuli jer su nam oni prije nas rekli da je tako najjednostavnije”, otkriva Ramzan, jedan od starijih u grupi.
Teže se sporazumijevaju, jer u pravilu govore samo ruski, jedna djevojka među njima zna i njemački. Ona je iz Groznog, kao i većina u grupi. Kaže da je život u gradu postao neizdrživ.
Božinović: Zloupotrebljavaju pravila za pružanje azila
“Pokušavamo na Zapadu naći bolje mjesto za život, sve je bolje od onoga što imamo tamo, represija je iz dana u dan sve veća. Ne osjećamo se sigurno. Svi muškarci završit će na ratištu. Ovo je jedini spas za mnoge porodice. Nekima od nas trebalo je da dođu do ovdje dviej sedmice, nekima sedmica, nekima tri dana, sve ovisi. Trošak je otprilike 600 eura po čovjeku.
Na put će krenuti ko god može – govori ona. Punih ruksaka i ova je grupa dočekala svoj ulazak u RH, gdje će proći postupak tražitelja azila.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je rekao da Čečeni koji pokušavaju ući u Hrvatsku zloupotrebljavaju pravila za pružanje azila te da bi se takva situacija izbjegla usklađivanjem vizne politike BiH s EU.
