Promovisane “Kule“, amanet pretočen u roman

Date:

Roman govori o ambiciji, ljubavi, časti, ponosu, snazi, ali i slabostima tadašnjeg sandžačkog čoveka iz perspektive autorovog pradede, kadije Novopazarskog Sandžaka Emin-bega Karabegovića, koji je u ulozi pripovedača.

Eminbegović je nakon promocije romana, u Narodnoj biblioteci “Dositej Obradović”, za portal Free media rekao da su to istinite priče koje mu je prepričao otac Alija.

“On je znao često na kraju tih priča da mi kaže kako mu je žao što nije napisao roman, tako da sam na neki način osećao neku vrstu amaneta da upravo ja to treba da uradim. Sa pisanjem sam počeo nakon njegove smrti 2014. godine, a nakon duge pauze nastavio u oktobru prošle godine“, rekao je on.

Kaže da mu je prva ideja bila da obuhvati celokupan period njegovih predaka, čuvene begovske porodice u Novom Pazaru, ali da je od toga odustao zbog dužine romana.

“Odlučio sam da roman bude zaokvirena priča moga pradede Emin-bega, ali i da svemu dam i neki svoj pečat, promišljanja i osvrt na građanske vrednosti toga vremena, odnosno jedne od najimućnijih imperija u istoriji čovečanstva. Da bi roman bio čitljiviji široj publici, on ima ljubavne, ali i detektivske momente, jer se moj pradeda ženio tri puta i bio je kadija“, pojašnjava Eminbegović, koji je po zanimanju diplomirani ekonomista.

Emin-beg je kao najbolji učenik poslat da studira šerijatsko pravo u Istanbulu u vreme turskog sultana Abdul-Hamida II, a pored bosanskog, govorio je turski i persijski jezik. Završio je šerijatsko pravo u Istanbulu u vrijeme turskog sultana Abdul-Hamida II. Kao kadija je radio u Sjenici, a obzirom da je nosio titulu bega, imao je svoj ogroman begluk ili timar, a njegovo je bilo i selo Paralovo, dok je u naselju Parice imao svoje tri kuće. 

Nakon prvog popisa stanovništva u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, koji je održan 1921. godine, potomci Emin-bega Karabegovića uzeli su prezime po njemu Eminbegović.

“Kostur romana čine istiniti događaji sa kraja 19. veka, nakon Berlinskog kongresa, kada je Novopazarski Sandžak dobio korpus separatum, poluautonomni položaj, a pre toga je izdvojen iz Bosanskog vilajeta. Pokušao sam da opišem to vreme i dileme mog pradede, koji na kraju romana svima preporučuje da idu u Tursku, jer se očekuje krvavi 20. vek na ovim prostorima, što se i obistinilo“, kaže autor.

On je na kraju promocije obećao da će nastaviti sa pisanjem, a na promociji romana govorili su Sead Husić, Esad Rahić, Elijas Rebronja i Enes Nikšić.

A. Šaljić / A. Bajrović

Ovaj tekst je prvobitno objavljen na portalu Free Media.

Opširnije na Free Media

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Share post:

Popularno

More like this
Related