Berlin, 11. juli 2025. – U Bundestagu je održana komemorativna sjednica povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, koja je umjesto dostojanstvenog sjećanja na žrtve, bila obilježena šokantnim incidentom koji je potresao njemačku javnost.
Na inicijativu ambasadora Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, Damira Arnauta, ova sjednica je bila zamišljena kao simbolički čin podrške borbi protiv negiranja genocida. Međutim, govor poslanika ekstremno desne stranke AfD, Martina Sicherta, zasjenio je sve pozitivne poruke sjednice.
U svom obraćanju, Sichert je osporio međunarodno priznatu klasifikaciju zločina u Srebrenici kao genocida, i dodatno uzburkao strasti izjavom: „Srebrenica nas opominje da prekinemo multikulturalizam prije nego što bude prekasno.“ Te riječi izazvale su burne reakcije – poslanici Ljevice i Socijaldemokratske partije (SPD) demonstrativno su mu okrenuli leđa tokom govora, a u sali Bundestaga zavladala je napeta atmosfera koju su njemački mediji opisali kao “metež”.
U znak protesta, ministar vanjskih poslova Johann Wadepuhl je, bez prethodne najave, izašao za govornicu i uputio izvinjenje ambasadoru Arnautu i prisutnim članovima porodica žrtava genocida:
„Žalim što su žrtve i njihovi najbliži, kao i predstavnik BiH, morali slušati takve riječi u ovom domu. Mi, naravno, priznamo ovaj masakr kao genocid.“
Uprkos pokušaju ublažavanja prethodnih izjava, AfD je ostao na meti oštrih kritika – kako kolega iz Bundestaga, tako i šire javnosti. Njihov naknadni pokušaj korekcije stava – u kojem su izjavili da „priznaju masakr kao genocid“ – dočekan je sa sumnjom i ogorčenjem.
Ambasador BiH Damir Arnaut primio je podršku brojnih parlamentaraca, a sjednica je nastavljena u znaku solidarnosti i poštovanja prema žrtvama.
Ovaj događaj ponovo je potvrdio koliko su pitanja genocida u Srebrenici i dalje duboko politički i moralno relevantna, ne samo za regiju Balkana, već i za cijelu Evropu. Bundestag je pokazao institucionalnu snagu u suočavanju s revizionizmom, ali i ranjivost kada se negatori zločina pokušavaju promovisati pod okriljem parlamentarne govornice.
rewrite this content and keep HTML tags as is:
Berlin, 11. juli 2025. – U Bundestagu je održana komemorativna sjednica povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, koja je umjesto dostojanstvenog sjećanja na žrtve, bila obilježena šokantnim incidentom koji je potresao njemačku javnost.
Na inicijativu ambasadora Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, Damira Arnauta, ova sjednica je bila zamišljena kao simbolički čin podrške borbi protiv negiranja genocida. Međutim, govor poslanika ekstremno desne stranke AfD, Martina Sicherta, zasjenio je sve pozitivne poruke sjednice.
U svom obraćanju, Sichert je osporio međunarodno priznatu klasifikaciju zločina u Srebrenici kao genocida, i dodatno uzburkao strasti izjavom: „Srebrenica nas opominje da prekinemo multikulturalizam prije nego što bude prekasno.“ Te riječi izazvale su burne reakcije – poslanici Ljevice i Socijaldemokratske partije (SPD) demonstrativno su mu okrenuli leđa tokom govora, a u sali Bundestaga zavladala je napeta atmosfera koju su njemački mediji opisali kao “metež”.
U znak protesta, ministar vanjskih poslova Johann Wadepuhl je, bez prethodne najave, izašao za govornicu i uputio izvinjenje ambasadoru Arnautu i prisutnim članovima porodica žrtava genocida:
„Žalim što su žrtve i njihovi najbliži, kao i predstavnik BiH, morali slušati takve riječi u ovom domu. Mi, naravno, priznamo ovaj masakr kao genocid.“
Uprkos pokušaju ublažavanja prethodnih izjava, AfD je ostao na meti oštrih kritika – kako kolega iz Bundestaga, tako i šire javnosti. Njihov naknadni pokušaj korekcije stava – u kojem su izjavili da „priznaju masakr kao genocid“ – dočekan je sa sumnjom i ogorčenjem.
Ambasador BiH Damir Arnaut primio je podršku brojnih parlamentaraca, a sjednica je nastavljena u znaku solidarnosti i poštovanja prema žrtvama.
Ovaj događaj ponovo je potvrdio koliko su pitanja genocida u Srebrenici i dalje duboko politički i moralno relevantna, ne samo za regiju Balkana, već i za cijelu Evropu. Bundestag je pokazao institucionalnu snagu u suočavanju s revizionizmom, ali i ranjivost kada se negatori zločina pokušavaju promovisati pod okriljem parlamentarne govornice.
