Od svećenika do muslimana – priča Filipinca koji je razbio vlastite predrasude i pronašao mir u vjeri koju je nekada ismijavao.
U svijetu prepunom stereotipa, rijetke su priče koje toliko snažno ruše predrasude kao što je životni put Estanislaa Sorie – Filipinca, univerzitetskog profesora i bivšeg katoličkog svećenika, koji je u 62. godini života prihvatio islam i uzeo ime Muhammed. Njegova priča nije samo lična duhovna transformacija, već i snažno svjedočanstvo o potrazi za istinom, čak i kad ona vodi daleko od svega poznatog.
Zaređen 1988. godine, Estanislao Soria bio je uzoran svećenik i predavač na katoličkom univerzitetu u Manili, gdje je godinama obrazovao buduće svećenike. Ipak, unutar njega su već tada tinjale sumnje – naročito prema konceptu Svetog Trojstva, koji mu nikada nije bio logički prihvatljiv.
Njegov put prema islamu započeo je nenamjerno. Iz želje da istorijski ospori izjavu Nura Misuarija, tadašnjeg lidera autonomne regije Mindanao, koji je tvrdio da su svi stanovnici tog ostrva nekada bili muslimani, Soria je odlučio da dokaže suprotno. No, umjesto da potvrdi svoje stavove, došao je do otkrića koje mu je promijenilo život.
U dubokoj analizi historijskih i socioloških izvora o filipinskim muslimanima, Soria je, kako sam priznaje, naišao na istinu koja mu je otvorila oči:
“Sve što sam znao o muslimanima bilo je pogrešno. Smatrao sam ih primitivnima, mislio da ih treba spasiti i preobratiti. Na kraju se dogodilo obrnuto – islam je preobratio mene.”
Ključno u njegovom duhovnom buđenju bilo je čitanje apokrifnog Evanđelja po Barnabi, koje negira razapinjanje Isusa i najavljuje dolazak poslanika Muhammeda, što se poklapa s islamskim učenjem. To je bio trenutak u kojem je shvatio da je svećenik koji je čitav život tragao za istinom – zapravo stajao ispred vrata islama.
Dana 2. septembra 2002. godine, Estanislao Soria javno je izgovorio šehadet i postao Muhammed. Iako čvrst u svojoj odluci, suočio se s mnogim izazovima – od nerazumijevanja porodice do društvene stigmatizacije u većinski katoličkoj zemlji. Stariji brat ga, kako sam kaže, “poštuje u teoriji, ali u praksi samo toleriše”.
No, podršku je pronašao na neočekivanim mjestima – među kolegama iz katoličkog svijeta. Njegov bivši mentor, teolog Robert Freyes, prvi mu je čestitao na prelasku u islam.
Danas Muhammed živi potpuno drugačijim životom. Nakon decenija celibata, oženio se, obavio hadž i aktivno djeluje u Da’wa pokretu na Filipinima, šireći istinu o islamu među svojim sunarodnicima.
Iako je promijenio ime, mnogi ga još uvijek zovu “otac Stan”, pa čak i muslimani, svjesni snage koju nosi njegova priča. Njegovi arapski prijatelji su mu savjetovali da zadrži staro ime kako bi i dalje svjedočio vlastitu nevjerovatnu transformaciju.
Priča o Muhammedu Sori pokazuje da vjera nije naslijeđena, već otkrivena. Ona se ne mjeri godinama, niti obrazovanjem, već hrabrošću da se preispitaš i priznaš kad si bio u zabludi.
Jer, kako i sam kaže:
“Šejtan me nije mogao spriječiti. Kako bi onda mogli ljudi?”
