Na visoravni okruženoj planinskim lancima smještena je općina Tutin – najviša u Srbiji, s prosječnom nadmorskom visinom od hiljadu metara. Ekipa emisije „Agro Karavan“ posjetila je ovaj kraj kako bi prikazala sve ono po čemu je prepoznatljiv: stočarstvo, prirodne ljepote, duhovno naslijeđe i gostoljubive domaćine.
Poljoprivreda na Pešterskoj visoravni temelji se uglavnom na stočarstvu. Više od 87 posto poljoprivrednih površina zauzimaju pašnjaci i livade, a sjenička ovca smatra se simbolom ovog kraja. Domaćini poput Muhameda Sultića iz sela Potreb s ponosom njeguju višedecenijsku tradiciju uzgoja ovaca i goveda. Uz podršku državnih subvencija, ova domaćinstva uspijevaju održati proizvodnju i plasman poznatog ovčijeg sira – pešterskog cira, koji se bez problema prodaje i van lokalnog tržišta. Slična je situacija i kod porodice Selimović, koja uzgaja 250 ovaca i više od 30 grla krupne stoke. U oba domaćinstva, problem nedostatka radne snage nadomješten je upotrebom kangalskih pasa, koji efikasno štite stada od vukova i drugih predatora.
Tutin je danas među vodećim općinama u Srbiji po količini proizvedenog mlijeka i prerađevina od mesa. Zahvaljujući lokalnoj samoupravi i službi za podršku poljoprivrednicima, poljoprivredna gazdinstva redovno apliciraju za fondove Ministarstva poljoprivrede, što omogućava nabavku opreme poput plastenika i muzilica te obnovu mehanizacije. Na ovim nadmorskim visinama, stoka pase na pašnjacima bogatim ljekovitim biljem, što doprinosi izuzetnom kvalitetu mesa, mlijeka, sira i prerađevina koje se izvoze i van granica zemlje.
Tutin, pored ekonomske i prirodne vrijednosti, njeguje i bogato duhovno naslijeđe. Jedna od najreprezentativnijih vjerskih građevina je džamija Sultan Fatih, izgrađena između 2003. i 2008. godine, kapaciteta 1.500 vjernika. Smještena u centru grada, ova džamija predstavlja arhitektonski dragulj islamske kulture u Sandžaku. Tokom mjeseca Ramazana, prostor džamije i njeno dvorište ispune stotine vjernika na teravih-namazima i noćnim ibadetima. Istovremeno, u naselju Lukavica, nalazi se najstarija sakralna građevina Tutina – crkva svetih apostola Petra i Pavla, za koju se pretpostavlja da je sagrađena između 14. i 17. stoljeća. Ikonopisana od strane grčkih majstora, crkva je danas pod zaštitom države kao kulturno dobro od velikog značaja.
Predsjednica općine Tutin, Selma Kučević, istakla je kako se u posljednjih nekoliko godina intenzivno radi na unapređenju infrastrukture. Među prioritetima su izgradnja gradskog trga, završetak sportske hale čija gradnja traje još od 2002. godine, te nova zgrada općine u kojoj će biti smještene sve lokalne i državne institucije. Istakla je kako je Tutin, i pored migracija, ostao grad s najmlađom populacijom na Balkanu i najvećom stopom nataliteta u Srbiji. To je, prema njenim riječima, obaveza više da se mladima obezbijede uslovi za ostanak i život dostojan 21. stoljeća.
Jedan od strateških ciljeva lokalne vlasti jeste i razvoj obnovljivih izvora energije. Prvi vjetrogenerator u Srbiji postavljen je upravo u ovoj općini, a zbog velikog broja sunčanih dana i povoljnih vjetrova, Tutin je postao interesantan brojnim investitorima za izgradnju solarnih elektrana. Kako je nezaposlenost i dalje visoka, učešće stranih ulagača u ovom sektoru vidi se kao ključ za zapošljavanje lokalnog stanovništva.
Turizam u Tutinu doživljava novi uzlet, naročito zahvaljujući adrenalinskim atrakcijama. Via Ferrata Đurđevica kod Ribarića, smještena iznad Gazivodskog jezera, pruža adrenalinsko iskustvo penjanja i panoramski pogled koji oduzima dah. Ova ferata, urađena prema najvišim evropskim standardima, privlači planinare iz cijelog regiona. Planinarsko društvo Beleg, osnovano 2018. godine, aktivno promoviše prirodna bogatstva Peštera, uključujući Mokru goru, planinu Beleg, i najviši vrh općine – Pogled (2.156 m). U sklopu evropskih projekata razvijena je i biciklistička tura Pešter Bike Tour, koja povezuje visoravan s kulturnim i prirodnim znamenitostima.
Poseban akcenat stavljen je i na gastronomiju. Restoran Sahat Kula, smješten u samom centru Tutina, predstavlja autentičan spoj tradicije i ukusa. Svaki detalj enterijera rađen je ručno, a jela poput jagnjetine u saftu, kačamaka, pita, heljdovine i domaćeg sira vraćaju posjetioce u prošlost. Vlasnici restorana ističu da su najvjerniji gosti upravo ljudi iz dijaspore, koji se za praznike i tokom Ramazana vraćaju i organiziraju iftare u krugu porodice i prijatelja.
Kulturni život Tutina oslanja se na rad Centra za kulturu i Kulturno-umjetničkog društva Tutin. Ove institucije redovno organizuju festivale, koncerte i izložbe, a članovi KUD-a već godinama predstavljaju grad širom Evrope – od Turske do Njemačke. Uz pomoć Vlade Srbije, Centar za kulturu je potpuno renoviran, čime je stvorena savremena scena za sve oblike kulturnog izraza.
Uprkos izazovima, Tutin se pozicionira kao sredina sa snažnim potencijalima – od poljoprivrede i turizma do duhovnog i kulturnog bogatstva. Spoj tradicionalnog i modernog, gostoprimstvo njegovih ljudi, prirodna ljepota Peštera i posvećenost lokalnih lidera čine ovu općinu jedinstvenom tačkom na mapi Srbije i Balkana. Pogledajte ptelijep video prilog ispod teksta!
