Italijanska vlada razmatra uvođenje jednokratnog poreza na sve oblike zlata koje građani drže u svojim domovima, što bi bila jedna od najradikalnijih fiskalnih mjera u posljednjim decenijama. Amandman koji je predložen u okviru budžeta za 2026. godinu podrazumijeva da svaki građanin koji posjeduje zlato, a nema dokaz o kupovini, može da ga prijavi i plati porez po stopi od 12,5 posto na njegovu trenutnu tržišnu vrijednost.
Prema planu, obaveza se odnosi na sve oblike privatnog zlata: porodični nakit, naslijeđene zlatnike, investicione poluge, kolekcionarske kovanice i sve druge dragocjenosti koje nikada nisu formalno evidentirane. Porez bi se plaćao u tri rate, a vladajuća koalicija procjenjuje da bi samo djelimična prijava mogla napuniti budžet za više od dvije milijarde eura.
Zašto se uvodi porez?
Zlato ima posebno mjesto u italijanskoj tradiciji – čuva se u kućama, prenosi s koljena na koljeno i rijetko završava u zvaničnim evidencijama. Upravo u tome vlada vidi problem: ogromna količina privatnog zlata uopšte ne prolazi kroz finansijski sistem.
Procjene pokazuju da Italijani posjeduju između 4.500 i 5.000 tona zlata, vrijednog čak 500 milijardi eura. Zbog nedostatka računa o porijeklu, mnogi ga nikada ne prodaju legalnim putem, što otvara prostor za sivu ekonomiju i netransparentan promet.
Parlamentarci iz Lige i Forza Italije godinama upozoravaju da neregistrovane zlatne transakcije smanjuju likvidnost tržišta, dok državu uskraćuju za stotine miliona eura koje bi mogle završiti u budžetu.
Rekordna cijena zlata pogurala prodaju
Cijena zlata u 2025. godini dostigla je istorijski maksimum. To je dovelo do prave “zlatne groznice” – sve više građana prodaje stare ogrlice, lančiće, dukate i investicione poluge. Samo lanac otkupnih radnji Compro Oro bilježi rast prometa od oko 25 posto, uz više od 1,2 miliona transakcija mjesečno.
Država želi da taj promet u potpunosti uvede u legalne tokove i da, makar jednokratno, prihoduje dio ogromnog bogatstva koje privatni sektor drži van sistema.
Šta tvrde zagovornici mjere?
Vlada i njeni saveznici poručuju da bi porez:
- povećao transparentnost vlasništva nad zlatom,
- omogućio građanima da bez straha prijave zlato bez dokaza o kupovini,
- smanjio sivu ekonomiju,
- donio značajan i brz prihod državnoj kasi,
- otvorio put modernijem uređenju tržišta plemenitih metala.
Šta slijedi?
Amandman tek treba da prođe formalnu proceduru u vladi i parlamentu. Ukoliko bude usvojen, Italija bi postala jedna od rijetkih evropskih država koja uvodi jednokratno oporezivanje privatnog zlata koje se drži u domovima.
U zemlji u kojoj se zlatni nakit često smatra dijelom porodične časti, a ne investicije, ova reforma bi mogla izazvati velike promjene – i u tradiciji, i u budžetu.






