Ljubljana – Vlada Republike Slovenije u petak, 5. septembra, razmatrat će prijedlog o uvođenju sankcija bivšem predsjedniku entiteta RS Miloradu Dodiku i izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, saznaje portal Politicki.ba.
Prema informacijama iz diplomatskih krugova, odluka o sankcijama nije naišla na potpuno jedinstvo unutar vladajuće koalicije koju čine Pokret Sloboda Roberta Goloba, Levica i Socijaldemokrati. Upravo su Socijaldemokrati, kako tvrde izvori, izrazili određene rezerve.
– “Moguće je da dođe do odgode odluke, mada je to trenutno malo vjerovatno. Uvođenje sankcija Dodiku neće proći jednostavno – u pitanju su finansijski interesi određenih pojedinaca”, izjavio je sagovornik blizak procesu odlučivanja.
Slovenske sigurnosne službe već duže vrijeme prate tokove srpskog kapitala u zemlji. Dodik je, prema tvrdnjama izvora, uložio značajna sredstva u Sloveniji, a spominje se i vlasništvo nad vilom u Portorožu. Blizina lokalnog aerodroma, koji nije pod stalnim policijskim nadzorom, izazvala je zabrinutost zbog mogućih zloupotreba.
Osim Dodika, sve je veći broj srbijanskih biznismena i tajkuna prisutan u slovenačkoj privredi. Tokovi novca, prema bezbjednosnim izvještajima, često se dovode u vezu s ruskim kapitalom i pojedincima povezanim s oligarsima.
Zabrinutost je dodatno porasla nakon ubistva Satka Zovke, bivšeg člana “Škaljarskog klana”, u centru Ljubljane krajem novembra prošle godine. Taj slučaj otvorio je pitanje upliva regionalnih narko-klanova u politički i ekonomski život Slovenije.
Novinarske istrage otkrile su i da glavni grad još od 2015. godine nema vlasništvo nad sopstvenim komunalnim preduzećem, koje je prešlo u ruke biznismena iz Banjaluke.
– “Ako nam i smeće mora odvoziti neko drugi, postavlja se pitanje za šta smo mi sposobni”, rekao je jedan od sagovornika Politicki.ba.
Iako je razmatrana opcija zamrzavanja imovine, slovenska vlada se, prema posljednjim informacijama, odlučila za blaži oblik sankcija. Dodiku i punoljetnim članovima njegove porodice mogla bi biti uvedena zabrana ulaska u Sloveniju. Bila bi to prva takva mjera u historiji te zemlje.
Za razliku od Dodika, odluka o uključivanju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua na listu sankcionisanih ne izaziva veće polemike i ocijenjena je više kao politički signal, nego realan pritisak.
